Broj novorođene djece u Federaciji BiH nastavlja bilježiti pad, a isti trend prisutan je i na nivou cijele države. O tome danas piše Večernji list BiH, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i online aplikacije ePorodilja.
Prema dostupnim informacijama, do novembra ove godine zaprimljen je zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć od 1.000 KM za ukupno 10.872 novorođene bebe u Federaciji BiH. Ukupna vrijednost dosad podnesenih zahtjeva prelazi 10,8 miliona KM, a isplaćeno je 10.688 zahtjeva, dok se preostali nalaze u završnoj obradi. Od ukupnog broja djece, rođeno je 5.657 dječaka i 5.215 djevojčica, a u prvih 11 mjeseci zabilježena su i dva slučaja trojki te 182 para blizanaca.
Usporedbe radi, prošle godine u Federaciji BiH rođene su jedne trojke i 212 parova blizanaca. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je za medije da je ova mjera posebno važna za mlade porodice i predstavlja značajan segment demografske politike Vlade FBiH. Naglasio je kako je jednokratna podrška poruka roditeljima da institucije stoje uz njih u najvažnijim životnim trenucima, te da se svi pristigli zahtjevi redovno obrađuju.
Jednokratna novčana podrška uvedena je prošle godine kao mjera poticanja nataliteta, a pravo imaju majke državljanke BiH s prebivalištem u Federaciji BiH, uz uslove da je dijete rođeno u tekućoj godini, da ima prijavljeno prebivalište u FBiH i da su i majka i dijete rođeni u BiH. Postoje i određene iznimke, pa tako pomoć može ostvariti i otac ukoliko majka nije državljanka BiH, pod uslovom da otac ima prebivalište u FBiH.
Prošle godine putem ePorodilje podržano je 15.905 beba, a najveći broj zahtjeva pristigao je iz Kantona Sarajevo – njih 3.799. Slijede Tuzlanski kanton sa 3.057 zahtjeva, Zeničko-dobojski i Srednjobosanski, svaki s više od 1.500 prijava. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu pristiglo je 1.547 zahtjeva, u Unsko-sanskom 1.268, a u Zapadnohercegovačkom 925. Najmanje prijava stiglo je iz Kantona 10, Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona.
Uz mjere koje se provode na nivou Federacije, pojedini kantoni dodatno uvode vlastite programe podrške, među kojima prednjači Zapadnohercegovački kanton.