Uvođenje evropskog modela penzijskog sistema jedan je od glavnih ciljeva novog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji priprema Vlada Federacije BiH. Ideja zvuči moderno, ali iza tog pojma krije se niz promjena koje bi mogle značajno uticati na buduće penzionere i način na koji se gradi njihova finansijska sigurnost.
U većini zemalja Evropske unije, penzijski sistem počiva na kombinaciji tri stuba – obaveznog državnog osiguranja, dobrovoljnog dopunskog osiguranja i lične štednje. To znači da građani ne zavise isključivo od doprinosa koje uplaćuju poslodavci, već imaju mogućnost i obavezu da sami planiraju dodatnu sigurnost za starost. U BiH taj model je godinama postojao samo na papiru, bez stvarne primjene.
Evropski model penzijskog sistema podrazumijeva i strožu kontrolu doprinosa. U praksi to znači da bi svaki neplaćeni mjesec ili neprijavljeni rad odmah uticao na buduću penziju. Država bi u tom slučaju imala manju ulogu u „popravljanju“ posljedica, a veća bi odgovornost bila na poslodavcima i samim radnicima. Taj pristup je već u funkciji u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se doprinosi automatski evidentiraju kroz digitalne registre, što značajno smanjuje prostor za zloupotrebe i sivu ekonomiju.
U Sloveniji, primjerice, radnik ima tačan uvid u svaku uplaćenu marku doprinosa i može odmah reagovati ako primijeti nepravilnost. U Hrvatskoj, penzijski fondovi redovno šalju obavijesti osiguranicima o stanju njihovih uplata. U Srbiji se ide i korak dalje – penzijski sistem se digitalno povezuje s poreskom upravom kako bi se spriječilo izbjegavanje doprinosa.
Za BiH bi prelazak na evropski model penzijskog sistema značio jačanje nadzora i veći pritisak na poslodavce da uredno prijavljuju radnike, ali i podizanje svijesti građana da sami brinu o svojoj budućnosti. Iako bi sistem postao transparentniji, postoji rizik da bi oni s niskim primanjima ili nesigurnim poslovima mogli ostati bez stvarne zaštite, jer bi država imala manju mogućnost da „izravna“ razlike među osiguranicima.
Reforme koje se planiraju predstavljaju pokušaj da se penzijski sistem učini održivim, ali i da se građani nauče da sigurnost u starosti ne dolazi samo iz budžeta, već i iz lične odgovornosti. Koliko će BiH uspjeti da to zaista primijeni, zavisiće od spremnosti institucija da uvedu red u sistem koji je decenijama opstajao na improvizacijama.