Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas bi trebalo održati sjednicu na kojoj će razmatrati nacrt budžeta institucija BiH za 2025. godinu. Dokument koji je Vijeće ministara usvojilo 4. novembra, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, ponovo otvara pitanje političke volje, institucionalne odgovornosti i blokade državnih funkcija.
Budžet za 2025. godinu predložen je u iznosu od 1,5 milijardi maraka. Njegovo usvajanje mjesecima je predmet neslaganja, naročito između predstavnika SNSD-a i članova Predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Oni su ranije vraćali budžet ministru finansija Srđanu Amidžiću na doradu, a potom su ga, uz protivljenje Željke Cvijanović, uputili u parlamentarnu proceduru s prijedlogom da se finansiraju državne kulturne institucije i javni servis BHRT te povećaju izdvajanja za Oružane snage BiH.
Taj prijedlog nije dobio podršku u Zastupničkom domu, jer su zastupnici iz RS-a, uključujući SNSD i opoziciju, glasali protiv, dok su zastupnici HDZ-a bili suzdržani. Nova verzija budžeta, koju je pripremilo Ministarstvo finansija, izostavlja finansiranje kulturnih institucija, BHRT-a i dodatna sredstva za Ministarstvo odbrane. Umjesto toga, uvedena je jednokratna naknada od hiljadu maraka za zaposlene u državnim institucijama s najnižim koeficijentima, kao kompenzacija zbog neusklađenih plata.
Ostaje da se vidi hoće li Bećirović i Komšić ponovo insistirati na tome da u budžet uvrste finansiranje Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja, Nacionalne i univerzitetske biblioteke, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteke za slijepe i slabovidne, Kinoteke i Umjetničke galerije BiH. Ako Predsjedništvo BiH usvoji budžet, on će biti upućen Parlamentu BiH, gdje će se odlučiti o načinu glasanja – hitno, u skraćenoj ili redovnoj proceduri.
Zbog neusvajanja budžeta, institucije BiH već jedanaest mjeseci rade po privremenom finansiranju, trošeći sredstva na nivou prošlogodišnjeg budžeta. Novi projekti i razvojne inicijative su zaustavljeni, a institucije funkcionišu na granici blokade.
I dalje je neizvjesno kako će Predsjedništvo reagovati na novi prijedlog. Da li će Bećirović i Komšić ponovo pokušati vratiti izostavljene stavke ili će popustiti pred političkim pritiskom, trebalo bi biti poznato danas.
Bez obzira na odluku, pitanje finansiranja sedam državnih institucija kulture ni ovaj put vjerovatno neće biti riješeno. Očekivalo se da visoki predstavnik Christian Schmidt interveniše, s obzirom na to da je još prošle godine naložio Vijeću ministara da pripremi zakon o njihovom finansiranju, ali se ništa nije dogodilo.
Sedam institucija kulture, iako osnovane od strane države, već tri decenije preživljavaju zahvaljujući donacijama i grantovima, jer politički predstavnici iz RS-a tvrde da je kultura entitetska nadležnost. Međutim, Ustav BiH garantuje kontinuitet zakona koji su važili u trenutku njegovog donošenja, a među njima su i oni koji regulišu status ovih ustanova.
Još 2003. godine, Zakon o ministarstvima obavezao je Vijeće ministara da u roku od 60 dana donese propis kojim će urediti finansiranje i status ovih institucija. Dvadeset godina kasnije, ta obaveza još uvijek nije ispunjena.