Dok Dragan Čović mijenja političke prioritete i pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ostavlja za neka bolja vremena, unutar hrvatskog političkog korpusa opozicija pokušava pronaći vlastiti prostor i glas izvan okvira Hrvatskog narodnog sabora. U emisiji „Plenum“ FTV-a o tome su govorili Mario Karamatić, Slaven Raguž, Ivo Tadić i Stipe Tokić, raspravljajući o političkoj blokadi, ulozi međunarodne zajednice, ulozi Željka Komšića i budućnosti izbornog zakonodavstva.
Predsjednik HSS-a Mario Karamatić smatra da je međunarodna zajednica od samog početka odgovorna za stanje u BiH. Prema njegovim riječima, svi dosadašnji pregovori propali su jer se, kako kaže, bošnjački pregovarački tim nadao intervenciji stranaca, što je uvijek vodilo ka neuspjehu. Karamatić je pozvao međunarodne predstavnike da omoguće domaćim političarima da sami pronađu rješenja, te poručio da je vrijeme da lideri SDA i drugih stranaka sjednu sa predstavnicima hrvatskog i srpskog naroda i dogovore izmjene Izbornog zakona koje bi riješile presude Evropskog suda za ljudska prava i pitanje legitimnog predstavljanja.
Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, ocijenio je da je odlazak delegata HDZ-a BiH sa posljednje sjednice Doma naroda bio legitiman politički potez, jer prijedlog zakona nije imao podršku potrebne većine. Smatra da se time iskoristio legalan parlamentarni mehanizam, ali upozorava da će izbori 2026. godine vjerovatno biti održani u istim okolnostima kao i prethodni. Raguž je naglasio da u BiH nedostaje političke volje za demokratske promjene, a kao primjer naveo je Željka Komšića, koji, prema njegovim riječima, „u 16 godina nije niti jednom uputio apelaciju Klubu Hrvata iako je to mogao na osnovu Ustava“. Time je, kako tvrdi, pokazano da s bošnjačke strane ne postoji spremnost da se osigura legitimno predstavljanje hrvatskog naroda.
Raguž je također istakao da izborni proces mora postati transparentniji, jer su izbori 2022. godine, prema njegovim riječima, bili najkorumpiraniji do sada. Dodao je da će BiH prije propasti zbog korupcije i ekonomskih problema nego zbog nacionalnih sukoba, te da za takvo stanje odgovornost snose oni koji godinama upravljaju državom, a ne opozicija.
Stipe Tokić je podsjetio da, iako u demokratskim državama nije uobičajeno mijenjati izborna pravila u izbornoj godini, u BiH to nije presedan. Smatra da je važno da izmjene ne budu dio predizborne kampanje, nego rezultat ozbiljnih razgovora. Izrazio je iznenađenje što su delegati HDZ-a napustili sjednicu Doma naroda u trenutku kada je Izborni zakon bio na dnevnom redu, te poručio da je nužno pronaći političko jedinstvo i zajednički jezik među hrvatskim strankama.
Predsjednik HDZ-a BiH Ivo Tadić objasnio je da HDZ nema snažnu opoziciju unutar hrvatskog političkog korpusa jer građani tradicionalno glasaju za kandidata kojeg kandidira HNS, pa se na taj način automatski jača ta stranka. Tadić smatra da je pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva ključno i da bez dogovora o tome nema napretka. Ukazao je i na pogrešno oslanjanje na međunarodnu zajednicu, smatrajući da globalni politički kontekst ne ide u prilog BiH i da se domaći akteri moraju više posvetiti međusobnom dijalogu i kompromisu.