Promjene na tržištu rada: Kraća radna sedmica i veće plate

by Admin Tri
| 10:37
1307 gradjevinci

Slovenija će od početka 2026. godine uvesti paket mjera koje se već sada nazivaju revolucionarnim za tamošnje tržište rada. Ključne promjene odnose se na skraćivanje radne sedmice, veće naknade za nezaposlene i olakšan pristup zapošljavanju mladih, studenata i penzionera.

Posebnu pažnju privukao je model „80-90-100“, koji predviđa da radnici stariji od 58 godina ili s najmanje 35 godina radnog staža mogu birati hoće li imati slobodan petak ili šest sati rada umjesto osam, a da pri tome zadrže pune doprinose i 90 posto plaće. Takva praksa već se primjenjuje u nekim razvijenim evropskim zemljama i pokazala je dobre rezultate u očuvanju produktivnosti i zdravlja zaposlenih.

Velike novosti stižu i za nezaposlene. U prva tri mjeseca nezaposlenosti primat će čak 130 posto prosječne bruto minimalne plate, nakon čega naknada postepeno opada na 110, 100 i na kraju 70 posto. Paralelno, podiže se minimalna satnica, a mladi, studenti i javni radnici dobijaju više prostora na tržištu rada. Penzionerima se povećava mjesečni radni limit s dosadašnjih 60 na 85 sati, uz mogućnost većeg godišnjeg prihoda.

Slovenija planira i dodatnu liberalizaciju do 2028. godine. Najavljeni su bonusi za subotnji rad, božićnice za sve zaposlene i potencijalno daljnje skraćivanje radne sedmice na 38 sati.

Sve ove mjere čine slovenačko tržište rada još atraktivnijim, naročito za radnike iz Bosne i Hercegovine. Već sada je ta zemlja četvrta najpoželjnija destinacija za radnu migraciju iz BiH, a s obzirom na stagnaciju domaćih reformi, očekuje se da će broj onih koji odlaze u Sloveniju nastaviti rasti. Za poređenje, prosječna radna sedmica u BiH traje 41,2 sata, dok se ideje o četverodnevnoj sedmici ili uračunatoj pauzi još uvijek razmatraju samo u nacrtima.

Evropska iskustva, posebno Islanda i Njemačke, pokazuju da skraćivanje radne sedmice može donijeti i ekonomski rast i nižu nezaposlenost. Slovenačke promjene stoga se posmatraju kao korak naprijed u modernizaciji tržišta rada, ali i kao ozbiljan izazov za zemlje regije koje bi mogle ostati bez značajnog dijela radne snage.