Groblje u Mađarskoj čuva kosti 487 vojnika iz BiH: I da kosti ostavim u tuđini i tad’ bih svoju Bosnu sanj'o

by nedim
| 19:24

Na udaljenosti od 15 kilometara od poznatog turističkog sredista Harkany, na putu za Mohač, u selu Nagyharsány nalazi se zadnje počivalište 487 vojnika Bošnjaka različite vjerske pripadnosti poznate 4. bošnjačke regimente iz Prvog svjetskog rata.

U to vrijeme svi pripadnici carskih regimenti iz Bosne i Hercegovine zvani su Bošnjacima, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Na groblju je i spomen ploča sa natpisom:

“U spomen hrabrim Bošnjacima, žrtvama I svjetskog rata, preminulim daleko od kuće i ovdje sahranjenim.”

Nju je postavila samouprava mjesta Nagyharsány uz potporu Ministarstva odbrane Republike Mađarske.

U blizini groblja nalazi se kamenolom a njegovom vlasniku je smetalo groblje, vlasnik obližnjeg kamenoloma, htio je ga sravniti sa zemljom, ali su mještani sela Nagyharsanyja stali u zaštitu groblja. Naime, pisali su mađarskoj vladi i ona je stala iza ovog projekta. Tako je Ministarstvo odbrane Mađarske dalo sredstva za obnovu groblja i donijela zaključke čime je za sva vremena groblje zaštićeno.

Bošnjačke regimente među svim austro-ugarskim jedinicama zabilježile najveći broj poginulih boraca. Ujedno je u Bosni i Hercegovini sprovedena najintenzivnija mobilizacija u poređenju sa drugim austro-ugarskim pokrajinama.

Bukvalno svi muškarci koji su mogli ponijeti pušku, morali su obući uniformu i otići u rat. U samoj Bosni to je imalo za posljedicu veliku glad, jer je nedostajalo radne snage koja bi mogla obrađivati njive i privređivati hranu.

Kako su očevi ginuli na frontovima, tako su djeca kod kuće umirala od neuhranjenosti. Kao što to u ratovima obicno biva, i jedni i drugi poginuše i pomriješe uzalud.

„Tu niko nije želio ni u rat, ni poginuti, ali se ipak to dogodilo ,njihova je sudbina bila da svoje kosti ostave daleko od svoje domovine“

To je doba najbolje je opisala sevdalinka

Rodna Bosno:

Rodna Bosno, daleko odosmo,

majke naše, ne nadajte nam se,

seje naše, ne kun'te se nama,

vjerne ljube, vi se preudajte.

Nas će, care, tamo oženiti,

crnom zemljom i zelenom travom.

Izor: History of Bosnia and Herzegovina

Foto: Ado Sanjin ©

(Tuzlainfo.ba)