Vlada Federacije BiH početkom 2025. godine pokrenula je važne ekonomske reforme koje imaju za cilj poboljšanje životnog standarda radnika i jačanje poslovnog ambijenta. Ključni potez bila je odluka o utvrđivanju minimalne plate u iznosu od 1.000 KM, koja se primjenjuje od 1. januara, dok je od 1. jula stupio na snagu i zakon o smanjenju doprinosa na plate, čime su poslodavci rasterećeni za dodatnih 13,25 posto.
Premijer FBiH Nermin Nikšić istakao je da su ove mjere signal promjene ekonomske politike i dio šireg plana koji ima za cilj stabilan i inkluzivan rast. Pored rasterećenja, najavio je da kraj godine donosi još jedan krug reformi koje bi dodatno olakšale poslovanje i ojačale poziciju radnika.
“Odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM bila je signal i radnicima i poslodavcima da smo odlučni u namjeri da pokrenemo promjene. Smanjenje doprinosa je nastavak tog kursa. I ono što je važno istaći jeste da kraj godine donosi novi val rasterećenja za privredu. To je dio našeg plana koji evidentno donosi koristi i radnicima i poslodavcima i u konačnici privredi”, poručio je premijer Nikšić.
Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH govorilo se upravo o učincima ovih mjera na tržištu. Premijer Nikšić naglasio je da su prvi rezultati već vidljivi kroz porast broja zaposlenih i pozitivan odgovor poslodavaca na uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima.
Predstavnici poslodavaca istakli su da je veliki broj firmi iskoristio mogućnost isplate do 450 KM pomoći mjesečno, te zatražili da se ova mjera produži i nakon 31. jula, kada ističe trenutno važenje uredbe. Vlada FBiH razmatra produženje te uredbe do kraja godine, uz moguće izmjene visine iznosa.
Ipak, iz sindikalnih krugova dolaze oprezniji tonovi. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović podsjeća da poslodavci više ne mogu koristiti izgovor da su niske plate posljedica visokih doprinosa. Sada, kada je taj teret smanjen, radnici očekuju konkretne pomake u visini svojih zarada. Ako se to ne desi, sindikat će, kako kaže, tražiti novo povećanje minimalne plate u 2026. godini.
U fokusu svih strana je balans – između fiskalnog rasterećenja i pravedne raspodjele koristi koje te mjere donose. Vlada naglašava kako očekuje da poslodavci iskoriste priliku ne samo za vlastiti rast, već i za poboljšanje uslova rada i života zaposlenih. Javnost, poručuju iz Vlade, ima važnu ulogu u praćenju provedbe i ocjenjivanju učinaka, kako bi reformski procesi bili transparentni i efikasni.
Federacija BiH tako ulazi u novu fazu ekonomske politike koja pokušava uspostaviti ravnotežu između stabilnog poslovnog okruženja i dostojanstva radnika, uz očekivanje da zajednički napor svih aktera donese opipljive rezultate u svakodnevnom životu građana.