Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s finansijskim udarom od 400 miliona dolara ako izgubi arbitražni postupak koji je protiv nje pokrenuo indijski milijarder Pramod Mittal zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).
Ovaj postupak pokrenut je početkom 2023. godine, a odnosi se na dugogodišnji spor oko upravljanja lukavačkom kompanijom, u kojoj je Mittal kroz svoju firmu Global Steel Holdings Ltd (GSHL) imao većinski udio u upravljačkim pravima.
GIKIL je osnovan spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma GSHL. Ugovor o strateškom partnerstvu s GSHL-om potpisala je Vlada Tuzlanskog kantona 2003. godine, čime je indijska kompanija dobila upravljačka prava, iako je KHK zadržao većinski vlasnički udio. Međutim, vlasti u Tuzlanskom kantonu tvrde da GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno u vezi s ulaganjima u kompaniju.
S druge strane, Mittal i njegova kompanija tvrde da su upravo oni održavali GIKIL finansijski stabilnim, čak i u kriznim trenucima, i da su njihovim garancijama sačuvana radna mjesta. Kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, prema njihovim navodima, domaća strana ih je isključila iz upravljanja, a njihova prava su praktično preuzeli predstavnici koje je imenovala tadašnja politička struktura u kantonu.
Kako piše Klix.ba, Problemi su kulminirali 2019. godine kada je Pramod Mittal uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM. Nakon hapšenja, protiv njega su uvedene mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a jemstvo je određeno u iznosu od tri miliona KM, uz dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev. Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon toga napustili BiH i postali nedostupni pravosudnim organima.
Nakon njihovog odlaska, GSHL je sudskim odlukama potpuno isključen iz GIKIL-a, dok su upravljačke i nadzorne funkcije preuzeli predstavnici koje je imenovala domaća strana. Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz kompanije u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Oni tvrde da je BiH prekršila bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, čime je, prema njihovim riječima, oštećen njihov kapital i poslovni interes.
Vlada Tuzlanskog kantona, s druge strane, smatra da su navodi GSHL-a neutemeljeni. Oni ističu da je Bosna i Hercegovina poštovala sve međunarodne obaveze i da nije bilo nezakonitog uplitanja države u rad GIKIL-a. Kako navode, upravljačka prava su prenesena na domaće organe zbog neispunjavanja obaveza od strane GSHL-a, što je pravno opravdano.
Situaciju dodatno komplikuju dugovi GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate), koja je 2017. godine dobila arbitražni spor protiv GIKIL-a u vrijednosti većoj od 166 miliona dolara. Budući da dug nije plaćen, britanski sud je 2018. godine presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je dovelo do stečaja. Ovaj slučaj pokazuje složenost poslovnih odnosa i pravnih sporova koji su pratili GIKIL posljednjih godina.
Savjet ministara BiH, svjestan potencijalne opasnosti za državni budžet, krajem 2023. godine odobrio je do 800.000 KM iz budžeta za pravnu zaštitu BiH u ovom arbitražnom postupku. Konačni ishod arbitraže mogao bi značiti ili značajan finansijski teret za državu ili potvrdu prava domaćih organa na upravljanje GIKIL-om bez stranog utjecaja.