Bosna i Hercegovina mogla bi biti ključna za nastavak razvoja određenih industrija Europske unije, piše Večernji list BiH.
Također, zaživljavanjem velikog projekta u Varešu upravo će ova zemlja biti ključna u smanjenju ovisnosti Europe o Kini kada su u pitanju ključni metali i minerali. Važnošću rudarskog projekta u Varešu, odnosno otvaranjem rudnika olova, cinka i barita u malenom bh. gradiću, bavili su se i svjetski mediji.
U izdanju Maila on Sunday novinarka Francesca Washtell istaknula je da je ovaj rudnik jedan od najvećih novih rudarskih projekata u Europi te da će projekt “Vareš” kompanije Adriatic Metals, koja je listirana na londonskoj burzi, biti jedna od rijetkih velikih lokacija na europskom kontinentu na kojoj će se razvijati metali ključni za zelenu revoluciju.
Učlanku se nadalje ističe da se “međunarodni investitori, političari i proizvođači za njega zalažu jer bi ovakav projekt u Europi olakšao pristup materijalima potrebnima za zelenu revoluciju, u kojoj će srebro, čija provodljivost ga čini idealnim za upotrebu u vjetroturbinama, i drugi tradicionalni metali poput bakra biti ključni”.
Očekuje se da će svijetu 2040. godine za zelene tehnologije biti potrebno četiri puta više ovih kritičnih metala nego danas da bi se uopće približilo ispunjavanju neto nultih ciljeva emisije ugljika. Šef Jedinice za kritične sirovine Europske komisije Peter Handley s tim u vezi istaknuo je da će “zelena i digitalna tranzicija uvelike povećati našu potrebu za ovim materijalima”, a “ekonomije budućnosti neće se više oslanjati na naftu i ugljen, već na litij, silicij i rijetke zemljane pigmente”.
Dakle, i u ovom segmentu BiH može iskoristiti svoju priliku. Naime, ova zemlja izrazito je bogata litijem. Procjene stručnjaka upućuju na to da BiH i Srbija imaju 10 posto svjetskih rezervi litija, međutim, do otvaranja rudnika i rudarenja u našoj zemlji nikada nije došlo. Najozbiljnije namjere za to do sada je pokazao slovenski poduzetnik Andrej Rautner, koji je osnovao tvrtku za istraživanje litija u BiH te uložio 11,8 milijuna KM.
Cilj mu je pokušati otvoriti rudnik, naravno, ako za to dobije koncesiju. Mještani Mjesne zajednice Suho Polje kod Bijeljine tvrde kako litija pod zemljom itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovarajući pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti.
Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika. Riječ je o lokacijama Pilica, Grbavci i Kozluk, na kojima su odobrena istraživanja, ne samo litija već i bora, natrija, stroncija i kalija. Na lokaciji Kamenica, osim litija, moguća su nalazišta rubidija, titanija i nikla. Ta sela nalaze se tridesetak kilometara od Loznice u Srbiji, gdje Rio Tinto planira izgradnju rudnika litija.
Eventualno otvaranje rudnika u ovom dijelu BiH donijelo bi gospodarski i društveni preporod, kao što je to već napravio “zlatni rudnik” u Varešu. Naime, ovaj projekt nedavno je dobio status projekta od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, što demonstrira značaj ove operacije u smislu njezina ekonomskog doprinosa od 25 posto ukupnih izravnih stranih investicija u jednu zemlju Balkana i predviđenog doprinosa BDP-u za 2 posto.
Očekivanja su i da će zahvaljujući projektu “Vareš” 2024. biti prva godina od 1991. u kojoj će Bosna i Hercegovina zabilježiti trgovinski suficit, odnosno imati veći izvoz nego uvoz. Ovaj projekt već je zaslužan za oživljavanje rudarstva u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, uvođenje novih smjerova u srednje škole, rast broja stanovnika u Varešu, obnovu željezničke pruge, izgradnju infrastrukture…/Vecenji.ba/