Svjetska banka traži promjene: Cijene ljekova u BiH previsoke a pravilnika i dalje nema

by admin
| 12:54

Pravilnik o cijenama lijekova u BiH je napisan, pregledan, i razmatran u Savjetu u ministara još u maju. Ipak, i dalje nije usvojen, a kako stvari stoje, ne zna se ni kada će biti.

Svjetska banka ponovo je apelovala na nadležne da riješe pitanje previsokih cijena lijekova, a time je, između ostalog, uslovila dobijanje kredita od 70 miliona dolara. Ni to, izgleda, nije bilo dovoljno. U Agenciji za lijekove ponavljaju da su učinili sve što je bilo u njihovoj nadležnosti. Pravilnik im je vraćen na doradu, ali su, poručuju, svoj dio posla sada već definitivno završili – piše ATV.

“Pravilnik je u jednom momentu bio vraćen zbog nedostajućeg mišljenja Direkcije za evropske integracije, što smo mi i pribavili. Znači, radi se o time da se provjeri i utvrdi da li je pravilnik usklađen sa zakonodavstvom EU, što smo mi i učinili”, rekla je Tatjana Ponorac, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.

To se sve izdešavalo prije dvadesetak dana. Od tada, o Pravilniku se ponovo ćuti. Nadležni poručuju da su na godišnjim odmorima, a naši upiti ostali su bez odgovora. Isto je bilo i sa Ministarstvom finansija BiH, koje je trebalo da da svoje mišljenje o procjeni ušteda. Oglasio se zamjenik predsjedavajućeg Savjeta Ministara, Mirko Šarović. Ponovio je ono što je do sada više puta izrečeno.

“Što prije. Vjerovatno vam ovaj odgovor nije dovoljan. Sjednica Savjeta ministara je 18. avgusta. Ima više pitanja koja se odnose na lijekove, nadam se naravno da će biti i ovo”, ističe Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Iako su se neki pobunili da bi zbog usvajanja Pravilnika trpjela domaća farmaceutska industrija, Svjetska banka je istražila i to pitanje. Kažu, domaće kompanije na tržištu BiH učestvuju samo sa 17 odsto. Samim tim, strani proizvođači su ti koji od visokih cijena imaju najviše koristi.

S druge strane, Agencija za lijekove procijenila je da bi, pored toga što bi lijekovi bili jefitiniji do 20 odsto, država bi uštedjela više od 100 miliona maraka.

(TI)